Osvojski

Osvojski - Horvat, Jasna | Siezrobi.org Zadovoljstvo nam je predstaviti knjigu , koju je napisao . Preuzmite knjigu . u PDF, TXT, FB2 ili bilo kojem drugom mogućem formatu na siezrobi.org.

INFORMACIJA

AUTOR
Horvat, Jasna
DIMENZIJA
12,51 MB
NAZIV DATOTEKE
Osvojski.pdf
ISBN
7806271743252

OPIS

Sveučilišna profesorica i književnica Jasna Horvat u 2019. godini obilježava deset godina od objavljivanja svojih triju romana – “Az” (Naklada Ljevak),“Bizarij” (Naklada Ljevak) i “Krijesnici” (Algoritam). Brojnost autorskih tekstova objavljenih u jednoj godini (2009.) dala je naslutiti kako će se intenzivna književna produkcija nastaviti te ne čude epiteti autoričina opusa koji su uslijedili, primjerice, naziv opusa Ars Horvatiana koji je 2016. skovala Dubravka Oraić Tolić. U novome romanu “OSvojski” (Naklada Ljevak 2019.) Jasna Horvat ponovno se zaokuplja likom Eugena Savojskog, točno deset godina nakon što je taj lik posredno prikazala u romanu “Bizarij”, posvećenom gradu Osijeku. Njezin osmi roman uklapa se u konceptualni niz kojim autorica nastavlja permutirati i iskušavati zadanosti forme teksta, a njime odaje svojevrsni hommage liku i djelu Eugena Savojskog te iznova u žarište književne obrade postavlja grad Osijek. Roman “OSvojski” svoje je predstavljanje doživio netom nakon izlaska iz tiskare, u travnju 2019. godine na gala Vodikovoj svečanosti u okviru osječkog simpozija Kreativna riznica. Riječ je o još jednom autoričinu romanu koji možemo razmatrati u nizu romana ispisanih na tragu književnosti ograničenja bliskoj skupini Oulipo, po kojoj se autorica izdvaja na suvremenoj hrvatskoj književnoj sceni. U sedam smo romana mogli čitati o Konstantinu Ćirilu i njegovoj posvećenosti glagoljskomu pismu, značenjima i simbolima njegovih pismena (Az), o gradu Osijeku kao središnjoj točki povezivanja mnogih poznatih povijesnih osobnosti (“Bizarij”), o kodu ljepote te njegovoj matematičkoj uvjetovanosti i upisanosti u prirodu i bića (“Auron”, Naklada Ljevak 2011.) te o mitološkim bićima vilama koja spajaju naoko nespojive osobnosti – Marka Pola i Kublaj-kana (“Vilikon”, Naklada Ljevak 2012.). Osim toga, autorica je ponudila i ključ za tumačenje međuljudskih odnosa matematičkim konceptom alikvota (“Alikvot”, Algoritam 2014.), a nakon što se činilo kako je „Manifestom aksiomatske književnosti“ zaključila vlastitu poetiku, dvije godine nakon objavljena manifesta vratila se Marku Polu i Kublaj-kanu te ih povezala Putom svile (“Vilijun”, Naklada Ljevak 2016.)., a kemijskim je reakcijama ljudskoga tijela i periodnim sustavom elemenata odčitala svakodnevicu zamršenih ljudskih (su)postojanja (“Atanor”, Naklada Ljevak 2017.). Romanom “OSvojski” Horvat postavlja u centar pripovijedanja lik poznatoga vojnog stratega i ratnika Eugena Savojskog, koji se nerijetko pojavljuje u historiografskim zapisima kao ključna osoba za razvoj grada Osijeka 17. i 18. stoljeća. Naime, riječ je o osobnosti koja je grad postavila na tadašnju geografsku kartu Habsburške Monarhije, uključivši ga u vizionarski niz gradova utvrda kojim je Monarhija odbijala i kontrolirala napade Osmanskoga Carstva. Eugen Savojski postaje pripovjedač romana koji se u kratkim dnevničkim zapisima osvrće na svoj život, odluke koje su ga obilježile, obiteljske odnose koji su ga označili, bliske vojskovođe i careve koji su ga vodili i oblikovali. Osim ispovjednih zapisa, u najavama poglavlja karata te uvodnom i zaključnom poglavlju prisutan je i glas sveznajućeg pripovjedača koji progovara deset puta kako biu svojevrsnim metakomentarima vodio čitatelja kroz ograničenja kojima je roman konstruiran. Dosadašnja je književna ograničenja Jasna Horvat ostvarila usvajanjem matematičkih, gramatičkih i prirodno-znanstvenih modela. Tako je u Azu ograničenje bio simbolički, matematički i grafemski ustroj glagoljskoga pisma, u “Bizariju” gramatičko pojašnjenje načina vezivanja, u “Auronu” određenje ljepote prema pravilu zlatnoga reza, u “Vilikonu” i “Vilijunu” – opraštanje Marka Pola i Kublaj-kana omeđeno magičnim kvadratom broja 12, u “Alikvotu” – potreba za dijeljenjem vlastite osobnosti kodirano alikvotskom mandalom te u “Atanoru” – pojašnjenje (su)postojanja u okviru periodnog sustava elemenata. Tomu nizu romana pisanih ograničenjem pridružuje se “OSvojski”, koji je također proistekao iz ograničenja, ali ovaj put povezanih sa strategijom, ratom i hazardom. Na tematsko-motivskoj razini ograničenje je vezanu uz navadu pripovjedača Eugena Savojskog hazardiranju u životnim i kartaškim igrama. Na razini forme riječ je o trima ograničenjima kojima su obilježena poglavlja i potpoglavlja romana – kartaškoj igri piket i igri šah, igrama kojima je bio sklon slavni vojskovođa, te bacanju dviju kockica kao ključnoj poveznici s odlukama o strateškim potezima. Služeći se šahovskim figurama i igraćim kartama, autorica je modelirala roman u osam poglavlja („Rijeke“, „Vrata“, „Okusi“, „Skakači“, „Dečki – lovci“, „Kraljice – dame“, „Kraljevi“, „Asovi – topovi“) od po četiri potpoglavlja (primjerice, poglavlje „Rijeke“ čine četiri potpoglavlja „Drava“, „Dunav“, „Sava“ i „Tisa“, a poglavlje „Skakači“ potpoglavlja „Ludwig Badenski“, „Maksimilijan II. Emanuel“, „Maximilian von Petrasch“ i „Alexandre Bonneval“ itd.). Ključ za gonetanje romana nudi pak peritekst naslovljen „HorvArt“, a riječ je zapravo o vrlo kratkoj bilješci o autorici te popratnom komentaru o kodiranju romana: „Uočivši kako je jednak broj igraćih karata i šahovskih figura, Jasna je Horvat na igraćoj ploči romana OSvojski književnu igru zaigrala s trideset i dva igraća lika. Tako su četiri rijeke kartaške sedmice te ujedno i četiri pješaka govoreno jezikom šahovskih figura. Kako su rijeke kartaške sedmice, vrata su osmice, okusi su devetke, skakači su desetke, dečki – lovci kartaški su dečki i šahovski lovci, kraljice – dame kartaške su kraljice, šahovski pješaci i šahovske kraljice, kraljevi su kartaški kraljevi, šahovski pješaci i kraljevi, dok su asovi – topovi kartaški asovi i šahovski topovi.“ (307) Usto, roman je podijeljen na četrdeset i dva poglavlja, tj. potpoglavlja, a što je ukupan zbroj točaka na dvjema igraćim kockama. Iako nisu povezane s igrama šah i piket, kocke i parafrazirana poznata rečenica „Kocka je bačena!“ predstavljaju, kako tumači Milica Lukić, zaokruženu cjelinu koju je autorica prošla baveći se Eugenom Savojskim i njezin povratak prvome romanu posvećenom Osijeku – “Bizariju”. Svakako treba spomenuti i njegovu ulogu u “Antiatlasu” (Naklada Ljevak 2014.) i “Atanoru”, ali i poemi Ars Eugenium objavljenoj u publikaciji Ars Andizetum (Horvat, Mijoč, Zrnić, Institut Andizet 2018.).

Tvrdi uvez Osobno preuzimanje u Zagrebu ili slanje Tisak paketom (troškove snosi kupac) Toliko zanimljivih ljudskih priča ostalo bi neotkriveno da karizmatični ljudi nisu odlučili razotkriti svu čaroliju (ili kletvu) njihovih djela koja su učinili i posvjedočiti umjetnošću ono što su bili (dokaz su aktualni trijumfatori Pulskoga filmskog festivala). Filmska i književna umjetnost govorile su o brojnim izn Jagna Pogačnik u l Dobroj jutro Hrvatska predstavlja Osvojskog (15.

5 stars 4 stars 3 stars 2 stars 1 star. Žanr: Beletristika - Hrvatska i strana književnost - Povijesni romani: Izdavač ... OSvojski Tekstualna građa, tiskana .

POVEZANE KNJIGE