Sfinga na splitskom Peristilu

Sfinga na splitskom Peristilu - Belemarić, Joško | Siezrobi.org PDF, TXT, FB2. ePUB. MOBI. Knjiga je napisana 2021. Potražite knjige na siezrobi.org.

INFORMACIJA

AUTOR
Belemarić, Joško
DIMENZIJA
11,77 MB
NAZIV DATOTEKE
Sfinga na splitskom Peristilu.pdf
ISBN
5774932799761

OPIS

Prije više od 1700 godine donesene su s egipatskog pijeska kako bi bdjela nad Peristilom Dioklecijanove palača, pred carevim Mauzolejom. U očima putopisaca izazvala je kaleidoskop metaforičkih slika, bila svojevrsni arbitar povijesnih zbivanja, a u dječjoj imaginaciji često je postajala – granitni konjić za jahanje. Pokrenula je, možda i snažnije od prostora Peristila nad kojim bdije, izvedbe Verdijeve Aide, Nabucca, Gluckova Orfeja… Knjiga “Sfinga na splitskom Peristilu” povrh razmatranja činjenice da je sfinga bila i ostala važan čimbenik lokalnog imagnarija i snažan literarni motiv, analizira njenu ulogu u izvornom dekoru Dioklecijanove palače. Središte palače – carev mauzolej, hramovi, Peristil – u simboličkom smislu njen najvažniji dio, posve je “označeno” egipatskom građom (kao što je, uostalom, i novi Dioklecijanov koncept autokratske vladavine podsjećao na orijentalni helenistički, čak faraonski). U knjizi se razmatra izvorni položaj brojnih sfingi koje je Dioklecijan dao prenijeti u svoju jadransku rezidenciju i njihova kasnija sudbina. U fokusu knjige je zaključak da nam baš ta egipatska može pomoći da s mrtve točke pomaknemo nekoliko važnih pitanja oko izvornog „formalnog i sadržajnog koncepta“ Dioklecijanove palače i, posebno, oko datuma njenog utemeljenja. Mnoštvo dekorativno-plastičnih dijelova egipatske provenijencije – sfinge, stupovlje i ostala dekorativna građa – upućuje na to da je riječ o carevoj izravnoj pošiljci, nakon svršetka njegove vojne intervencije u Egiptu od jeseni 297. do jeseni 298.godine. Autor, konačno, predlaže da se unutar Palače oblikuje „Muzej Doklecijanovih egipatskih uspomena“ čime bi bio naglašen arheološko-dokumentarni i estetski značaj egipatskih spomenika koji su tu dospjeli voljom svemoćnog Ilira-cara.Joško Belamarić (1953.), u Splitu je završio Klasičnu gimnaziju, a na Sveučilištu u Zagrebu interfakultetski studij povijesti umjetnosti i muzikologije te magistrirao i doktorirao na Filozofskom fakultetu. Od 1979. je bio zaposlenik službe za zaštitu spomenika kulture u Splitu, a od 1991. do 2009. na dužnosti ravnatelja Regionalnog zavoda za zaštitu spomenika kulture (danas Konzervatorski odjel Ministarstva kulture) u Splitu. Od 1985. do 1996. predavao je Ikonologiju na studiju koji je prethodio današnjem studiju povijesti umjetnosti u Splitu. Od 2010. je zaposlen u Institutu za povijest umjetnosti, kao voditelj novoosnovanog Centra Cvito Fisković u Splitu. Iste godine izabran je u zvanje znanstvenog savjetnika. Objavio je više knjiga, te niz priloga i studija o urbanoj povijesti dalmatinskih gradova, te srednjovjekovnoj i renesansnoj umjetnosti na hrvatskoj obali.

U fokusu knjige je zaključak da nam baš ta eg… Splitska ljepotica inače je Dioklecijanov egipatski plijen. Kada ju je donio kao ukras za palaču, imala je 18 stoljeća.

Kada ju je donio kao ukras za palaču, imala je 18 stoljeća. Dioklecijan je 297.

POVEZANE KNJIGE